Vino ili rakija? U Podravini dvojbe nema. Oboje. No mi vam pričamo priču o rakiji. Prva rakija počela se destilirati u Francuskoj oko 1300. g., i od tad se proširila Europom. Kada je točno stigla u Podravinu, ne znamo, no znamo da se u početku smatralo se da posjeduje čudesne zdravstvene moći da su je francuski liječnici upravo zato nazvali “vodom života”.
Priče o ljekovitosti rakije počele su se širiti i našom Podravinom. O Njezinom veličanstvu rakiji, priče su se prenosile s koljena na koljeno. Uz svinjsku mast, češnjak, med – rakija liječi većinu emocionalnih i tjelesnih problema. Preporuča se nakon teškog jela, prst ili dva šljivovice ili loze umirit će vam želudac. Gutljaj će otupjeti svaku bol u zubu, dezinficirati svaku ranu. Čep rakije ujutro, protiv masnoće u krvi, za velikih vrućina koji čep kroz dan da se ne znojite. Ništa manje važno nije ni to što će vas učiniti hrabrijima od viteza. Što vam svakako može pomoći pri prošnji svoje odabranice ili odabranika.
Pri nami u Podravini, u vrijeme dok su mladići sa svojim očevima dolazili tražiti ruku djevojke u njezinu kuću, sa sobom bi nosili rakiju. Naravno, trebalo je donijeti što više kako se ne bi osramotili ako se više popije i ponestane. Ako sve prođe prema vašem očekivanju i isprosite ruku odabranice, kako će se slaviti bez zdravice. Po štamplek za sreću i dug život.
Gutljaj tog božanskog i jakog alkoholnog pića žari i pali od usta pa sve do želuca, šireći ugodnu toplinu kroz cijelo tijelo prožimajući ga užitkom. Štamplek (čašica obično 0,3 dcl)za žestoka pića; bićerin) u lonac da se meso ne raspadne, par kapi u fanke (krafne) kako ne bi popile previše masnoće. A kak ljudi vele da se domaćica poznaje po tome koliko su joj čisti prozori, nema ništa bolje za sjaj stakla od naravno – rakije.
Dok je naš veliki sumještanin, pjesnik Drago Britvić govorio da o vinu pjesma ne smije biti birtijaška već umjetnički vrijedna, naš drugi pjesnik Podravec Fran Galović je napisao:
Curi žganica,
I vu zdele krampampula vri:
Primekni čašo,
Za lubav našo
Pri nami rakiju zovemo i žganica, naizgled jasnim imenom jer uvriježeno je mišljenje da takav naziv nosi zbog toga što čovjeka žge, odnosno peče u grlu kad je ispija. Ipak nije tako, već se pojam odnosi na postupak dobivanja pića koji se zove – žganje. Uz žganicu mi slavimo rođenje, one stare uz ispraćamo s ovoga na neki drugi svijet. Nazdravljamo njegovu životu, a za one koji nisu uz nas, prolijemo kap dvije – Njezinog veličanstva Rakije. I nastavlja se vrtjeti krug života. Uzdravlje!
https://londonspiritscompetition.com/en/competition-global-results/2023/
https://businessnewsjapan.com/index.php/best-wines-beers-spirits-2023/